Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je u četvrtak Zapad da riskira globalni sukob i rekao da nikome neće biti dopušteno prijetiti najvećoj svjetskoj nuklearnoj sili na obilježavanju pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Dok ruske trupe napreduju protiv ukrajinskih snaga koje imaju potporu Zapada, Putin je optužio "arogantne" zapadne elite da zaboravljaju odlučujuću ulogu koju je Sovjetski Savez odigrao u porazu nacističke Njemačke, kao i da potiču sukobe diljem svijeta.
"Znamo do čega vodi neumjerenost u ovakvim namjerama. Rusija će učiniti sve da spriječi globalni sukob", rekao je Putin na Crvenom trgu nakon što je ministar obrane Sergej Šojgu pregledao mnogobrojne postrojene trupe.
"Ali u isto vrijeme nećemo dopustiti da nam itko prijeti. Naše strateške snage uvijek su u stanju borbene pripravnosti."
Putin, koji je poslao svoju vojsku u Ukrajinu 2022., taj rat smatra dijelom borbe sa Zapadom, za koji kaže da je ponizio Rusiju nakon pada Berlinskog zida 1989. zadiranjem u "sferu utjecaja Moskve". Ukrajina i Zapad optužuju Putina za otimanje zemlje u imperijalnom stilu. Obvezali su se poraziti Rusiju, koja trenutačno kontrolira oko 18 posto Ukrajine, uključujući Krim i dijelove četiriju regija u istočnoj Ukrajini. Rusija tvrdi da su ta područja, nekad dio Ruskog Carstva, sada ponovno dio Rusije.
VEZANI ČLANCI
Sovjetski Savez izgubio je 27 milijuna ljudi u Drugom svjetskom ratu, od čega mnogo njih u Ukrajini, da bi na kraju potisnuo nacističke snage natrag do Berlina, gdje je Hitler počinio samoubojstvo. Crveni sovjetski stijeg pobjede podignut je nad Reichstagom 1945. godine. Bezuvjetna kapitulacija nacističke Njemačke stupila je na snagu u 23:01 sati 8. svibnja 1945. godine i u Francuskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u se obilježava kao "Dan pobjede u Europi". Tada je u Moskvi već bio 9. svibnja, koji je potom u Sovjetskom Savezu postao "Dan pobjede" u tzv. Velikom domovinskom ratu 1941. – 1945.
Me zaboravimo kako je poceo drugi svjetski rat. To je krivnja njemačkog vođe, ali i čelnika zapadnih zemalja Francuske, Velike Britanije i Italije. Rusija ih je zvala da dogovore sporazum protiv Njemačke, ali oni su to odbili i 30.09.1938. su potpisali sporazum sa Njemačkom kojima je dopušteno komadanje Čehoslovačke. Nakon što je Njemačka dobila Sudete, Poljska napada Čehoslovačku i otima joj dio, a nedugo nakon toga i Mađarska. Sporazum potpisan 30.09.1938 između Italije, Francuske, Velike Britanije sa jedne strane I Njemačke sa druge danas je znan kao "Minhenska izdaja".