Malo više od 33 posto unesenih vozila više nego u istom razdoblju prethodne godine i 38,7 posto više obračunate trošarine. Odnosno, 62.153 vozila u našu državu unesena u prvih pet mjeseci ove godine na temelju posebnog poreza na motorna vozila u proračun Republike Hrvatske donose 66,548.299 eura, kazuju podaci iz Carinske uprave. Od spomenutog se broja ovogodišnjih vozila 27.699 odnosi na nova, a njih 34.454 su rabljena i starodobna. Lani je u istom razdoblju evidentirano 46.653 unesenih vozila – 19.566 novih te 27.087 rabljenih i starodobnih što je, preračunato u eure, značilo i 47,988.527 eura obračunatog na temelju PPMV-a. Razdijelimo li obračunati porez na onaj pristigao od rabljenih te onaj od novih automobila, dolazimo do toga da je ove godine obračunata trošarina od novih automobila nadmašila iznos ubran od unesenih rabljenih vozila – 33.990.194 eura od novih, u usporedbi s 32.558.104 eura od rabljenih i starodobnih automobila.
Prije su i brojke koje se odnose na novac – tada kune, danas eure – prevagnule na stranu rabljenih jer je na rabljena i starodobna vozila bilo naplaćeno 24,709.819 eura trošarine, u usporedbi s 23.278.708 eura obračunatog posebnog poreza na nove automobile unesene u Hrvatsku u razdoblju od početka siječnja do kraja svibnja 2022. godine. Usporedimo li to razdoblje prošle i ove godine, u postotku je najmanje rastao broj unesenih rabljenih i starodobnih vozila, za 27,2 posto, a najveći je skok vidljiv kod iznosa obračunate trošarine na nova vozila – čak 46 posto. Istovremeno je broj unesenih novih vozila u promatranih pet mjeseci skočio za 41,6 posto. Ukupna trošarina obračunata na unesena rabljena i starodobna vozila u ovogodišnjih je pet mjeseci za 31,8 posto veća nego u istom razdoblju prethodne godine. Pojedinačno, najviši iznos posebnog poreza na motorna vozila u prvih je pet mjeseci ove godine obračunat za automobil marke Ferrari – čak 61.638 eura. Najniži PPMV obračunat je za jednu Toyotu, samo četiri eura.
Pogledamo li, s druge strane, krvnu sliku automobila unesenih u Hrvatsku u prvih pet mjeseci ove godine, kao i onih koji su u Hrvatskoj prvi put registrirani u prvih pet mjeseci prošle godine, vidimo da kod novih automobila prevladavaju benzinci, a kod rabljenih dizelaši, a istu smo situaciju imali i lani, samo s nižim ukupnim brojevima. Od 62.153 ove godine unesena automobila, njih 25.360 je novih osobnih automobila, od čega je 18.601 pokretan benzinskim motorom, 6382 su dizelaša i 377 plug-in hibrida. Ove brojke ne obuhvaćaju potpuno električne automobile, kao i plug-in hibridna električna vozila čiji doseg u potpuno električnom načinu rada iznosi 100 kilometara i više jer se ni na njih poseban porez ne plaća. Kod rabljenih osobnih automobila pristiglih do kraja ovogodišnjeg svibnja – a takvih je bilo 31.922 – najviše je vozila pokretanih dizelskim motorom: 24.325. Njih 7284 pogoni benzin, dok je uneseno i 313 polovnih plug-in hibrida. Novih starodobnih osobnih automobila u promatranom je razdoblju evidentirano 111. Naravno, ovdje nema plug-in hibridnih primjeraka, najviše je benzinaca (102), dok devet vremešnih primjeraka ima dizelski motor.
Godinu prije (tijekom prvih pet mjeseci), od 46.653 unesenih vozila njih su 43.258 osobni automobili. Starodobni je tada bio 121, od čega 104 benzinca i 17 dizelaša. Rabljenih osobnih automobila u našu je zemlju pristiglo 25.308, dok se 17.829 vozača odlučilo kupiti novi automobil. Među u Hrvatskoj tada novoregistriranim polovnim automobilima, njih 18.740 imalo je dizelski motor, dok ih je 6378 pogonio benzinac. Rabljenih plug-in hibrida koji podliježu plaćanju posebnog poreza na motorna vozila u tom je razdoblju evidentirano 190. Kad je riječ o novim osobnim automobilima na naše ceste pristiglim od početka siječnja do kraja svibnja 2022. godine, njih je 13.054 opremljeno benzinskim motorom, 4457 ih ima dizelski agregat, a 318 je novoregistriranih plug-in hibrida čiji su vlasnici imali obvezu platiti trošarinu.
U usporedbi s prethodnom godinom, starodobnih je automobila u prvih pet mjeseci ove godine uneseno 8,3 posto manje. Rabljenih je 26,1 posto više, dok smo novih osobnih automobila u Hrvatsku unijeli 42,2 posto više. Podjednak se skok bilježi u unosu novih benzinaca i dizelaša, rasli su za 42,5 odnosno 43,2 posto. Rast novih plug-in hibrida mjeri se s 18,6 posto, no zato je drastično skočio broj unesenih rabljenih plug-in hibrida – za čak 64,7 posto. Tijekom ovogodišnjih prvih pet mjeseci, kazali smo već, u našu je zemlju pristiglo 313 polovnih plug-in hibrida, u usporedbi sa 190 lanjskih. Ove godine upečatljiv je broj osobnih automobila, ali i vozila općenito, koje su kupile fizičke osobe, odnosno građani koji su se odlučili za pojedinačan unos vozila. Fizičke osobe ove su godine tijekom pet mjeseci ukupno kupile 16.928 vozila, od čega 15.055 automobila. Građani su tako kupili 42 posto više vozila, odnosno 40,7 posto više automobila i 52,8 posto više ostalih vozila. Usporedbe radi, lani je samo 11.925 fizičkih osoba kupilo novi automobil, bilo potpuno novi, bilo rabljeni ili starodobni. Na pojedinačan unos potpuno novog automobila ove se godine (u prvih pet mjeseci) odlučilo samo 46 građana.
Kad su predavali dokumentaciju na temelju koje im se određivao iznos posebnog poreza kojeg su za konkretno vozilo trebali platiti, kupci vozila – i fizičke i pravne osobe – mogli su odabrati obračun na temelju procjene ili na temelju tablice ostatka vrijednosti. Čak je 31.478 poreznih rješenja (97,3 posto) izdano na temelju obračuna po tablici 1 Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila, a samo se 870 kupaca vozila u prvih pet mjeseci ove godine odlučilo za obračun trošarine temeljem procjene (2,7 posto). Modernizaciju, odnosno digitalizaciju čitave procedure iskoristila je 8271 fizička osoba koja je poreznu obvezu prijavila u sustavu e-Građani. Dakle, prijavu posebnog poreza na motorna vozila bez fizičkog dolaska u carinski ured podnijelo je 51,9 posto obveznika (odnosi se, naravno, na one koji su obračun tražili po tablici, a ne po procjeni). Digitalizaciju je prigrlilo najviše građana koji gravitiraju Carinskom uredu Zagreb, njih 2435. Tamo ih je i ukupno najviše podnijelo prijavu, pa je 2544 građana došlo u Carinski ured da im se trošarina obračuna po tablici, dok ih je 242 moralo doći jer su zatražili procjenu vozila. U Zagrebu i okolici, proizlazi tako, 46,6 posto novih vlasnika vozila ove je godine koristilo prednosti sustava e-Građani. Po pojedinačnom broju digitaliziranih građana Zagreb vodi, jer se tamo ukupno predalo najviše zahtjeva za obračun trošarine, no po udjelu onih koji su svoju obvezu u potpunosti riješili online najbolji je Carinski ured Virovitica, gdje je 84,7 posto građana to odradilo u sustavu e-Građani. U konkretnim brojkama, nije ih puno, svega 177. U tom je carinskom uredu još 30 obveznika na šalteru tražilo obračun po tablici ostatka vrijednosti rabljenog vozila, dok ih je dvoje htjelo procjenu vozila.
Podsjetimo, u sustavu e-Građani od 10. srpnja 2020. godine omogućeno je fizičkim osobama, koje su odabrale utvrđivanje porezne obveze putem tablice 1 Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila, obavljanje cijelog postupka prijave, obračuna i plaćanja trošarine (PPMV) bez dolaska u carinski ured. U slučaju uredno podnesene porezne prijave kroz sustav e-Građani (uključujući i prilaganje obaveznih priloga) porezno rješenje izdaje se u roku od dva sata, a u drugim slučajevima ovisno o okolnostima koje utječu na oporezivanje vozila. Prednosti bržeg dobivanja rješenja, uz izbjegavanje čekanja u redu pred šalterom, iz mjeseca u mjesec prepoznaje sve veći broj građana, kupaca vozila.
Gledano po podacima tržišnih analitičara, kao i po onima iz Porezne uprave, hrvatsko je tržište automobila živnulo – nakon više depresivnih godina, zatvaranja zbog pandemije i kašnjenja s isporukama zbog nedostataka dijelova i sirovina. No, valja biti realan i reći kako je za ovaj proljetni tržišni uzlet u prvom redu zaslužna obnova rent-a-car floti pred turističku sezonu. Tržili su i građani, ali i dalje je manje novih automobila ostalo njima u garažama nego što će ih služiti turistima ili je preprodano nekamo dalje. Ne manje bitno, ove su godine neki uvoznici novih automobila odlučili ne konkurirati za rent-a-car flote, imajući na umu da se ti auti ujesen vraćaju njima na prodaju. Kako su cijene automobila po mnogima dosegnule vrhunac, za očekivati je njihova blaga korekcija – taman toliko da bi se novi primjerci cjenovno mogli (gotovo) poravnati s povratnicima iz rent-a-cara i tako im otežati put do budućih kupaca.
HR je izigrala i nas i EU, jer umjesto da ukine carinu na uvoz automobila, zadrzala ju je i dalje, samo ju je preimenovala u trosarinu, isto je napravila i sa tv pretplatom kad je Ustavni sud ukinuo pretplatu, vladaa ju je zadrzala na nacin da ju je smo preimenovala u tv pristojbu. Ovo je raj za pljacku stanovnistva, ovaka drzava da ne postoji, trebalo bi je izmisliti!